Ratarstvo i ostalo

Krajem prve dekade i sredinom proteklog mjeseca svibnja (15.5. 2019.) upućena je preporuka tržnim proizvođačima povrća, ali uglavnom vlasnicima zaštićenih prostora (plastenika), jer zbog specifičnih vremenskih uvjeta proteklog mjeseca nije bila moguća uobičajena sadna plodovitog povrća na otvorene gredice – naročito ne u manjim vrtovima uz okućnice i vikendice! Naime, protekli je mjesec svibanj bio iznadprosječno prohladno-vlažan: mjesečna je temperatura zraka bila 3°C niža od očekivane vrijednosti, a pritom je padalo značajno više oborina od očekivanja (73,7 mm): npr. od 160,2 mm (općina Donja Dubrava)(istočno Međimurje) do 258,4 mm (općina Štrigova)(zapadno Međimurje)! Noćne su temperature do 18. svibnja o.g. biće niže od 5°C, pa su presadnice rajčice i paprike na otvorene gredice proizvođači sadili tek tijekom zadnje dekade proteklog mjeseca!

Najviše su dnevne temperature zadnja tri dana naglo porasle na vrijednosti 27,2-29,5°C. Isto nas očekuje u narednih 5-6 dana: vruće i vrlo sparno razdoblje s jutarnjom sumaglicom (rosom) i mogućim poslijepodnevnim pljuskom lokalnog značaja (npr. danas popodne)!

Već krajem svibnja i početkom lipnja u kontinentalnim područjima započinje zrioba i berba plodovitog povrća pri uzgoju u negrijanim plastenicima, poglavito velikih (salatnih) krastavaca, pa u mjerama kemijske zaštite birati isključivo sredstva koja imaju karencu kraću od 7 dana, a pritom izbjegavati primjenu fungicida koji nepovoljno utječu na cvatnju i zametanje plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Toplo i sparno meteorološko razdoblje više pogoduje prekomjernom množenju štetnih organizama životinjskog podrijetla, u zaštićenog proizvodnji plodovitog povrća, ali i na otvorenim gredicama. Među njima gotovo se svake godine javljaju lisne uši, štitasti moljci, tripsi, fitofagne grinje i štetne gusjenice. Stoga je potrebno redovito praćenje zdravstvenog stanja povrća i vješanje žutih te plavih ljepljivih ploča čiji donji rub mora biti pomican na vršnim dijelovima biljaka. Od početka mjeseca svibnja o.g. ponovno bilježimo aktivni let leptira sovica (Noctuidae), čije gusjenice često napadaju plodovito povrće u početku dozrijevanja (npr. rajčicu) i rane kupusnjače! Primjenu insekticida prilagoditi vrsti štetnog organizma i propisanoj karenci (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Od uzročnika bolesti tek od početka mjeseca lipnja o.g. veća opasnost prijeti od vrsta koje su prilagođene povišenim temperaturama i sparini (npr. pepelnice, baršunasta plijesan, pjegavosti lista i dr.).

Pri suzbijanju bolesti velikih ili salatnih krastavaca, naročito plamenjače (Pseudoperonospora) i pepelnice (Erysiphe), prednost dajemo višekratnoj preventivnoj primjeni fungicida kratke karence u trajanju 3 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Na otvorenom malim krastavcima (kornišonima) u prvoj zaštiti koristiti fungicide karence do 10 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a naknadno tijekom mjeseca lipnja i srpnja kada još više prijeti razvoj plamenjače (Pseudoperonospora) u vrijeme dozrijevanja i berbe plodova moguće je koristiti samo pripravke kraće karence u trajanju samo 3-4 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U usjevima paprike je potrebno svakako poduzeti mjere mikrobiološkog ili kemijskog suzbijanja gangrene korijenova vrata (Phytophthora capsici), a na nadzemnim organima preporučujemo planiranje usmjerenog suzbijanja najčešćih bolesti iz skupine pepelnica, plijesni, pjegavosti i antraknoze (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Papriku u plastenicima redovito pregledavati na populaciju kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis)(postavljati plave ljepljive ploče!)! Kad se pojavi kritična populacija u cvjetovima preporučujemo provesti njihovo usmjereno kemijsko suzbijanje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca  (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u jadranskom dijelu Hrvatske sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile su osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin i alfacipermetrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog i jadranskog dijela Hrvatske, te su sve bile rezistentne na primjenu lambda-cihalotrina i tiametoksama! Na primjenu spinosada bilo je osjetljivo 29 % testiranih populacija, a 71 % je bilo rezistentno (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima!

VAŽNO: Preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu povrća zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja, ako i zbog što manje razine ostataka (rezidua) na tretiranim biljkama. Moguće je pred sam početak berbe i tijekom višekratne berbe plodovitog povrća koristiti mikrobiološke i biljne (botaničke) pripravke dopuštene u ekološkoj proizvodnji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Također, plodovito je povrće u plastenicima osjetljivo na vršnu trulež zbog nedostatka kalcija i neravnomjerne opskrbe vlagom, a posebice rajčicu i papriku preporučujemo redovito folijarno prihranjivati kalcijevim (Ca) vodo-topivim hranjivima. Ista mjera dovoljno učinkovit učinak ima samo ako se tretiraju mladi i tek zametnuti plodovi.

Zadnjih godina u regiji se sve češće pri zaštićenom uzgoju rajčice i paprike pojavljuju i druge kategorije biljnih bolesti, naročito virusnog i bakterijskog podrijetla (već od sredine mjeseca svibnja o.g. pronalazimo biljke i dostavljaju se biljni uzorci rajčice za koje vjerujemo da su zaraženi virusnom infekcijom TSWV – naročito pri uzgoju rajčice u plastenicima gdje se u blizini proizvode cvjetne presadnice).

Biljne uzorke je na determinaciju uzroka neželjenih promjena moguće dostaviti u prostorije Savjetodavne službe u Čakovcu.

VAŽNO: Dana 22.5. 2019. primijećeni su prvi simptomi plamenjače u usjevima krumpira (Phytophthora infestans), a bolest je već 30.5. 2019. istovremeno napala rajčicu u bližim plastenicima! Stoga proizvođačima rajčice u blizini krumpirišta preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje biljaka i provoditi preventivne mjere za suzbijanje najopasnije bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom protekle 2018. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Zbog visoke vlažnosti zraka u proteklom je razdoblju bilo ograničeno provjetravanje zaštićenih prostora gdje se uzgaja plodovito povrće (krastavci, paprika, rajčice), pa je moguća i prva pojava uzročnika bolesti iz skupine truleži i plijesni (Botrytis, Scleraotinia).

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom i jadranskom su dijelu Hrvatske sve testirane populacije povrća (rajčica, grah) i cvijeća (npr. pelargonije, jaglaci…) su bile osjetljive na fenheksamid i boskalid. Rezistentnost nije utvrđena! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr