Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Umjesto prosječnih 5,6°C u dosadašnjem razdoblju mjeseca ožujka srednja mjesečna temperatura zraka u središnjem dijelu Međimurja iznosi samo 3,2°C a umjesto očekivanih 54,8 mm do današnjeg jutra je zabilježeno već 77,4 mm (na mjernom lokalitetu Belica)! Unatoč iznadprosječno hladnom i vlažnom razdoblju, bilježimo početak razvoj vegetacije u voćnim nasadima lijeske (zbog iznadprosječno toplog razdoblja tijekom prosinca 2017. i siječnja 2018.)!

U takvim uvjetima nasadi lijeske su cvali već tijekom siječnja i početkom veljače o.g., a ovisno o sorti proteklih dana bilježimo otvaranje zimskih pupova!

Prilikom uzgoja nekoliko grmova lijeske uz okućnice za vlastite potrebe domaćinstva obično ne poduzimamo mjere zaštite od štetnika i bolesti. Ali, sadnjom nasada lijeske u plantažama na većim površinama već nakon nekoliko sezona vlasnici primjećuju različite neželjene promjene koje potječu od prekomjerne pojave štetnih organizama.

Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće gubitke u suvremenim nasadima čine ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum), dok pri bolestima najveću pozornost posvećujemo zaštiti od različitih uzročnika truleži plodova (Monilinia fructigena, Monilinia coryli, Monilinia laxa, Nematospora coryli)! Premda se pepelnica (Phyllactinia coryli) pojavljuje gotovo svake godine u drugom dijelu vegetacije, najčešće je nije potrebno suzbijati. Trenutno još nemamo informacija o značajnijoj pojavi bakterijske paleži (Xanthomonas campestris pv. coryli) i bakterijskog raka lijeske (Pseudomonas syringae pv. avellane). U Tablici 1. navedeni su pripravci s kojima uspješno možemo suzbiti većinu navedenih štetnih organizama lijeske!

Važno: Tijekom cvatnje lijeske (krajem zime) ne preporučujemo poduzimati mjere usmjerene kemijske zaštite, naročito ne primjenu bakarnih i sumpornih pripravaka!

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja dopuštena za primjenu u našoj zemlji pri uzgoju lijeske:

Potencijalno je u vrijeme bubrenja pupova i početka vegetacije za lijesku opasan napad ljeskove grinje! Ljeskova grinja u mnogim nasadima napadnuta gotovo trećinu ukupnih pupova, te proizvođači gotovo uvijek moraju poduzeti mjere suzbijanja. Ovu grinju ubrajamo u skupinu šiškarica (fam. Eriophydae), imaju duguljasto tijelo i samo dva para nogu, bijele je ili skoro prozirne boje, veličine su svega 0,2 mm i za razliku od grinja iz skupine crvenih pauka ne vide se okom već jedino uz pomoć povećana 20tak puta! Imaju više pokoljenja tijekom sezone, a prezime odrasli oblici u pupovima. Krajem zime i početkom proljeća počinju se intenzivno hraniti sisanjem biljnih sokova. Time uzrokuju nabreknuće zaraženih pupova, koji se naknadno ne otvaraju ili se razvija deformirano lišće koje se postupno suši.

U našoj zemlji nemamo registriranih pripravaka za suzbijanje ove štetne vrste, ali struka preporučuje koristiti sredstva djelotvorna na grinje šiškarice koja se najčešće koriste u vinogradarstvu. Tijekom toplijih dana s dnevnim vrijednostima temperature zraka 15° do 20°C djelotvorne su i povišene koncentracije sumpornih fungicida (npr. dopuštenje za primjenu ima Cosavet DF, koji se u početku vegetacije može koristiti u propisanoj količini uz smanjeni utrošak škropiva).

Također, za mirna vremena u početnom dijelu porasta korova (krajem ožujka – početkom travnja) moguće je planirati usmjereno suzbijanje korova u „herbicidne trake“. Naime, nasadi lijeske u područjima s više od 800 mm godišnjih oborina preporučuje se zatravljivati, te iste održavati košnjom. Moguće je u nasadima starijim od 3 godine pojas ispod krošnje lokalno tretirati totalnim herbicidima na osnovi glifosata (npr. Roundup Bioactive, Cidokor Max) ili krajem jeseni – početkom zime primijeniti amitrol (Maxata WG).

U narednom razdoblju tijekom mjeseca travnja pratiti zdravstveno stanje nasada lijeske na moguću pojavu štetnih gusjenica, dok većinu usmjerenih zaštita protiv ekonomski najvažnijih štetnika i bolesti lijeske preporučujemo planirati tijekom svibnja, lipnja i srpnja (protiv ljeskotoča, fitofagnih stjenica, te bolesti plodova i lišća)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr