Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Posljednja uputa za zaštitu korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) upućena je prije petnaest dana (02.7. 2019.)!

Najviše su dnevne temperature u drugom tjednu mjeseca srpnja o.g. značajno manje nego tjedan dana ranije. Naime, u danima do 7. srpnja o.g. maksimalne su vrijednosti gotovo svakodnevno bile >30°C, ali nakon 8. srpnja o.g. najviše su temperature “pale” na 20-28,6°C! Naknadno, u danima 3.-14. srpnja o.g. oborine u različitim količinama bilježili smo gotovo svakodnevno. Obilnije kiše su zabilježene 3.7. i 7.7. 2019., najčešće u količinama od 14,0 do 33,2 mm dok ostalih dana (4.7., 8.7., 9.7., 12.7., 13.7. i 14.7. 2019.) manje dnevne količine kiše padale na različitim mjestima lokalnog značaja (od 0,4 do 9,6 mm). Oborine su nešto obilnije bile u zapadnom dijelu Županije, gdje je već zabilježena gotovo cjelokupna prosječna mjesečna količina padalina za srpanj (67,2 mm)! Prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka su nakon 2. srpnja o.g. vrlo visoke (70-89,2 %), a u istom razdoblju zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline traje čak 8.075 minuta! Osim dugotrajne rose u proteklom smo razdoblju bilježili sumaglice i maglu! Tijekom nekoliko smo jutra zadnjih tjedan dana zabilježili temperature zraka niše od 11°C (od 7,9 do 10,9°C) (u danima 10.7., 11.7., 15.7. i 16.7. 2019.)! U narednim danima najviše će temperature zraka biti u rasponu 28-29°C, a moguće nove količine oborina najavljene su tijekom sutrašnjeg dana (18.7.) u popodnevnim satima!

U takvim uvjetima bilježimo izuzetno povoljne meteorološke uvjete za razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća. Primjerice u prvoj polovici srpnja o.g. dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće iznose 2-4, a njihova polumjesečna suma u proteklom razdoblju je bila 37! Stoga smo sredinom srpnja o.g. u središnjem dijelu Međimurja na mjestima uz riječne doline Drave i Mure zabilježili epidemijsko širenje uzročnika crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria apiicola)!

VAŽNO: Sredinom mjeseca srpnja o.g. (15.7. 2019.) uzročnici crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lišća celera (Septoria apiicola) uništili su na netretiranom usjevu iz ranih rokova sjetve (sadnje) u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu više od 75 % lišća!

Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. U usjevima celera očekujemo nali rast zaraze uzročnikom pjegavosti lišća (Septoria, Cercospora), a u usjevima peršina uzročnika pjegavosti i pepelnice (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Stoga tržnim proizvođačima korijenastog povrća preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Usjeve celere korijenaša redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima.

Raniju mrkvu koja se planira vaditi tijekom sredine mjeseca srpnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je takve usjeve u zadnjim mjerama aplikacije zaštititi mikro-biološkim pripravcima koji sadrže korisne mikroorganizme (npr. Bacillus subtilis). Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša.

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači korjenastog povrća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr