Sri, 26. studenog 2014. english
Početna stranica

Ribarstvo 10.05.2012.
Kemijski parametri kvalitete vode za uzgoj slatkovodne ribe

Prije planiranja gradnje objekta za uzgoj slatkovodne ribe, treba izmjeriti količinu dotoka vode i parametre kvalitete vode po mjesecima u različitim godinama uključujući sušnu i vlažnu godinu.

Toplovodne ribe (šaran, linjak i dr.) uzgajamo u ribnjacima s temperaturom vode tijekom ljeta iznad 20°C. Riba se uzgaja u ribnjacima s bogatim sadržajem organskih tvari, koje na dnu ribnjaka stvaraju produktivni sloj mulja.

Hladnovodne ribe (pastrva) uzgajaju sa u vodi temperature 10 do 17°C. Temperatura vode ljeti ne smije prelaziti 20°C. Voda mora biti bistra, dobro obogaćena kisikom a siromašna organskim tvarima s tvrdim i nezamuljenim dnom.

Količina dostupne vode i njezina kvaliteta je presudni parametar, kada odlučujemo o vrsti ribe koju ćemo uzgajati.

Kisik je osnovni element, bez kojeg riba ne može živjeti. Unosi se u vodu iz atmosferskog zraka i asimilacijom biljaka i biljnog planktona. Sadržaj otopljenog kisika omogućava ribama disanje, probavu hranidbu, razvoj, reprodukciju i dobro zdravstveno stanje. Sadržaj otopljenog kisika u vodi mijenja se sa temperaturom vode (Antalfi Antal i Tölg Istvan) do gornjih granica, kako je navedeno u tabeli:

Temperatura vode C°
Kisik mg/l
0
2
4
8
10
12
15
17
20
25
27
30
14,5
13,5
13,0
11,5
11,0
10,5
10,0
9,5
9,0
8,5
8,0
7,5
 

Što je voda hladnija mogućnost otapanja kisika je veća. Topljivost plinova u vodi ovisi o parcijalnom tlaku zraka i smanjuje se pri padu tlaka i porastu temperature. Potreba za kisikom ovisi od vrste ribe. Smuđ treba 2 do 3 mg kisika/l a šaran i linjak mogu podnijeti 0,7 mg/l . U zimskom razdoblju, kada ribe vegetiraju i sve životne funkcije su svedene na minimum, mogu podnijeti za jednu noć i 0.5 mg/l kisika. Za razvoj ikre i ličinke ribe trebaju najmanje 5 mg/l kisika.

Tijekom transporta ribe iz boca napunjenih kisikom pomoću uređaja za kisik dobivaju potreban sadržaj kisika. Ako transportiramo ribu bez dodatka kisika, riba ugiba brže ili sporije ovisno od duljine transporta i količine ribe.

Tijekom ljetnih mjeseci u šaranskim ribnjacima unosom dodatne hrane povećava se organska tvar u vodi. Gnojidbom se intenzivno razvija biljni i životinjski plankton. U lipnju, srpnju i kolovozu u ranim jutarnjim satima (4 do 7 h ujutro) najčešći je nedostatak kisika. Riba pliva usporeno, gubi ravnotežu, zijeva, ubrzano diše, gura usta iz vode i čuje se šum kao da pada kiša po površini vode. Riba nastoji na taj način nadoknaditi manjak kisika i ako stanje potraje duže vrijeme, riba masovno ugiba. Odmah treba osigurati dotok svježe vode u ribnjak, uključiti aerator (ako ga ima u ribnjaku), izmjeriti sadržaj kisika, voziti se čamcem po ribnjaku, uključiti pumpu za vodu da raspršuje vodu po površini ribnjaka. Riba ne reagira na lupanje i kretanje ljudi po nasipu, nego zijeva i može se loviti iz čamca rukom. Kada se riba povuče u dubinu vode, razbacujemo po površini vode ribnjaka gašeno vapno u prahu prema rezultatima analize vode. Vapno se ne smije razbacivati, ako su ribe na površini, jer će to izazvati oštećenje sluznice i škrga riba, te uginuće. Za ovakvo ponašanje ribe, kažemo da riba " puši" a povezano je sa raspadanjem prevelikog broja modrozelenih algi. Voda je zelene boje i kaže se da voda "cvijeta".

Tijekom zimskih mjeseci može također doći do nedostatka kisika, ako je ribnjak predugo zaleđen. Ugljični doksid, sumporovodik, amonijak metan i drugi plinovi se nakupljaju u vodi pod ledom. Na površini leda pravimo "okna " dužine 2m i metar širine, dužom stranom okrenuta u smjeru vjetra, kako bi se površina prirodno proširivala. Snijeg na ledu onemogućava ulazak sunčeve svjetlosti i proces asimilacije je smanjen. U zimskim mjesecima, kada se ljudi mogu kretati po ledu "okna" se održavaju svakodnevno a zbog sigurnosti kretanja ljudi, rubove treba obilježiti granama. Sadržaj otopljenog kisika možemo izmjeriti kemijskom analizom po Winklerovoj metodi, za što nam je potrebna oprema i kemijski reagensi. Najjednostavnija je upotreba aparata za mjerenje kisika (www.probus.hr).

Ph reakcija vode za uzgoj ribe optimalna je u granicama 7 do 8. Mjeri se orijentacijski pomoću Ph trake ili točnije Ph metrima (www.probus.hr; www.model-educa.hr). Ako je Ph reakcija veća od 9 postoji opasnost za pastrve kao i kod nižeg Ph od 4. Šaran ne podnosi Ph veći od 10,5 i ne manji od 4,5.

Sadržaj ugljičnog dioksida u vodi nastaje disanjemriba, bakterija, planktonaa dijelom dolazi i iz atmosferskog zraka. Biljke ga troše u procesu asimilacije. Tijekom zimskih mjeseci ribe se mogu pojaviti na "oknima", što može biti znak nestašice kisika ali i viška karbonatne kiselina, koja nastaje vezanjem ugljičnog dioksida sa vodom.

Sadržaj organske tvari ili KMNO4 test pokazuje stanje organske tvar u vodi. U proljeće kada se voda zagrijava, pojačava se razvoj planktona. Sadržaj organske tvari je u granicama 10 do 20 mg/l. Nakon gnojidbe ribnjaka organska tvar povećava se i do 60 mg/l. Vode sa većim sadržajem od 100 mg/l, smatraju se otpadnim vodama.

Kvalitetu vode za uzgoj ribe određuje također sadržaj amonijaka, nitrita sadržaj vapna, željeza dušika i fosfora.

Uspješan uzgoj ribe uz postizanje dobrog prirasta i bez gubitaka zahtjeva stalno praćenje kemijske kvalitete vode i vođenje evidencije. Mali uzgajivači ribe mogu u slučaju nenormalnog ponašanja ribe i promjene kvalitete vode donijeti vodu na analizu u laboratorije:

  1. Veterinarski fakultet, Zavod za animalnu zoohigijenu, okoliš i ekologiju, Heinzlova 55, Zagreb, telefon 01 23 90 293;
  2. Agronomski fakultet, Zavod za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu zoologiju, Svetošimunska 25, Zagreb, 01 23 93 860.

Vodu za analizu uzimamo u ranim jutarnjim satima u čistu bocu od 1l. Oprezno je napunimo do vrha bez stvaranja mjehurića zraka. Uzorak vode treba dostaviti u roku dva sata u ovlaštenu instituciju za analizu vode.


mr. sc. Marija Kuhinek
Novo na našem webu
Fotogalerija, 26.11.2014.
Stručno edukativni posjet šumovlasnika Varaždinske županije Sloveniji
Savjeti, 26.11.2014.
Crni orah (Juglans nigra)
Savjeti, 25.11.2014.
Trenutno stanje proizvodnih pokusa uljane repice i pšenice
Zakonodavstvo, 24.11.2014.
Pravilnik o upisniku šumoposjednika
Savjeti, 21.11.2014.
Upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
Zakonodavstvo, 20.11.2014.
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za odobrenje opsega nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika
Zakonodavstvo, 20.11.2014.
Pravilnik o načinu praćenja, prijavi i izvješćivanju o pojavi bolesti životinja
Savjeti, 18.11.2014.
Bolest plavog jezika