Uto, 2. rujna 2014. english
Početna stranica

Zaštita bilja
1. Imam 60-tak voćaka: jabuka (idared i delishes gold) i nekoliko stabala krušaka, trešnju, višnju, marelicu, dunju, više šljiva i oraha. Dakle jedan manji voćnjak za osobne potrebe. Premda kada je dobar urod ima i previše jabuka. Vaše preporuke za voćarstvo uglavnom počinju sa: u intenzivnim nasadima jabuka… Preporuke su pred svaku jaču kišu i uglavnom su protiv fuzikaldije i pepelnice. S obzirom na sorte jabuke imam obadva problema. Kako sam vikendaš, sve se svodi na tretiranja vikendima. Na ideredu imam na pupovima dosta pepelnice. Prijašnjih godina sam skidala ručno izboje i spaljivala, uz tretiranje anvilom i cromosulom. Ove godine zaraza se pokazala vrlo rano i puno jače. Tako da skidanje ručno nisam uspjela primijeniti na 20 jabuka u punom razvoju. Špricala sam jačom koncentracijom cromosula kako je preporučeno (tražila sam preporuke za taj problem). Sada su grane nastavile s rastom a zaraženi dio listova se suši. Što mogu očekivati slijedeće sezone i kako da preveniram pepelnicu. Delishes je osjetljivi na fuzikaldiju (30 tak stabala) , i samo jedno propušteno špricanje (pokvarila se motorna šprica) i već imam vidljivu zarazu, ne pretjeranu ali se već vide na pojedinim plodovima a i listovi su s manjim flekama. Kada su najjače zaraze fuzikaldije i pepelnice (da li ovise o klimatskim uvjetima ili prema dinamici rasta voćke?)? Naime 12 špricanja u sezoni je zahtjevno za vikendaša. Osim toga ne želim previše tretiranja fungicidima. Da li je mogući uzgoj bez fungicida i što se može očekivati u voćnjaku. Da li navedene zaraze samo smanjuju urod i kvalitetu plodova ili mogu trajno djelovati na voćku (stablo)? Kada je urod veliki onda ne znam što s jabukama. Dijelim i radim ocat, a ne znam što s ostatkom.
2. Na imanju imam prekrasan veliki orah. Osim ploda kojega imam veću korist mi je njegova veličina i hlad koji mi pravi. Već duži niz godina u deblo „nastanili" su se mravi. Pokušao sam s pojedinim dostupnim insekticidima ali bez uspjeha. Toliki je jak napad da su ove godine listovi desetkovani mali i zakržljali. Isto sam primijetio i na nekim starim šljivama.
3. Imam slučaj jakog napada kovrčavosti breskve te molim za savjet je li išta moguće učiniti sada kad su plodovi već (bogato) zametnuti, a napad bolesti je izrazit.
4. Posadio sam mladi vocnjak slijiva kroz razdoblje od 5 godina (500kom). Sadio sam svake godine koliko sam bio u financijskoj mogućnosti jer nisam bio upućen u poticaje! Sada me zanima kojim sredstvom spricati sljivu protiv monilije (suhih grancica) i kada? Uzeo sam Ronilan DF. Odgovara li on ili treba koristiti neko drugo sredstvo?
5. U nekim upustvima određenog preparata za zaštitu stoji napomena… u koncentraciji od 0,3-0,5% 30-50 ml sredstava u 100 litara vode… uz utrošak 1500-2000 l/ha. Odnosno koliko puta smanjim količinu vode za toliko puta povećavam količinu preparata, a šta ako u upustvu stoji samo postotak količine preparata a nestoji količina utroška vode, da li onda da se držim postotka ili … Imam hektar jabuka i trošim do 500 litara vode.
6. Poštovani, u veljači 2008. sam posadila 600 kom višnje. Koje mjere zaštite je potrebno provesti u prvoj vegetaciji višnje? Poslije prve rezidbe (prikraćivanje) je li dobro obaviti i prskanje Cu preparatima, npr. Crvenim uljem? Koliko vode po jednoj mladoj sadnici treba upotrijebiti za uspješno "kupanje" mlade voćke?
7. Kada mogu primjeniti herbicid tena za zaštitu od korova u ozimom ječmu i pšenici, u kojoj mjeri na 1 jutro i kada početi s prihranom istih te u kojoj količini?
8. Može li se kaustična soda koristiti za suzbijanje kruškine buhe?
9. Je li crveno ulje registrirano za tretiranje kupina?
10. Poštovani, zanima me na koji način bakrena sredstva djeluju u zaštiti protiv kovrčavosti lista breskve. odnosno da li sprečavaju širenje konidija uzročnika bolesti u kišnom razdoblju ili već uništavaju prezimljeni oblik micelija gljive uzročnika bolesti?
11. Kako se upotrebljava Bijelo ulje u toku vegetacije kod bresaka i ostalih vocaka. Moze li biti toksično za zelenu lisnu masu, ili ga koristiti samo za zimsko tretiranje. Ako moze, moze li se kombinirati sa sumporom. Vazna su mi i saznanja o kaolinu kao zastitnom sredstvu.
12. Nisam neki veliki poljoprivrednik ili voćar, naime imam samo desetak sadnica kupine, ali na njima se pojavila neka bolest već drugu godinu zaredom. Bolest se najviše očituje kad kupine krenu u rod, ti rodni izdanci se jednostavno posuše. Inače na listovima s donje strane imaju žute točkice, i isto tako po stabljikama se vide napuknuća žute boje, te kasnije listovi pocrvene. Molio bih Vas za savjet koje zaštitno sredstvo i kada da upotrijebim kako bih iskorijenio ovu bolest?
13. Imamo njivu na kojoj je zasijan kukuruz i na kojemu je iznikla gusta ambrozija. Na proljeće bi tu željeli sijati zob. Koje sredstvo možemo primijeniti nakon sjetve u zobi da suzbijemo ovu ambroziju ili koji bi nam drugi način preporučili da se riješimo ovog korova do proljetne sjetve?
14. Čupajuči krastavac u plasteniku primjetio sam nematodu na korijenu. Nisam siguran što činiti. Da li odmah izbaciti biljke van plastenika ili će nematoda uginuti na suncu dok se suši viseći u plasteniku?
15. Da li HZPSS prati pojavu i kretanje štetnika kupine, posebno malininog prstenara i gdje se ti podaci mogu pronači? Najljepše zahvaljujem.
16. Frka, šta kad ervinija zahvati skoro cijeli voćnjak? Je li moguće prskanje s nekim od sredstava (i s kojim) s obzirom na fazu razvoja plodova? U osjetljivim sortama ne vidim Idared, a kod mene je on najugroženiji. Unaprijed zahvalan, Vlado Pozdrav iz D. Miholjca!
17. Pročitao sam na netu da se puzevi golaći uspjesno eliminiraju pomoću parazita-nematoda. Molim vas ako biste me mogli uputiti kako da dođem do tog parazita i da li mi mozete reći kako on djeluje na vinogradarske puzeve. Unaprijed zahvaljujem, Robert Vukčević, Sisak
18. Molim vas da mi pošaljete liste pesticida (zelenu, žutu, crvenu) koji se koriste kod integrirane zaštite vinograda i voćnjaka. Unaprijed hvala! stjepan.vecek@trgocentar.com
19. Molim vas da mi podrobnije objasnite bakterijsku palež i kako to suzbiti jer se pojavila u mom voćnjaku jabuke a čujem od kolega da i oni imaju velikih problema. Hvala.


Pitanje postavljeno 17.06.2008.

Imam 60-tak voćaka: jabuka (idared i delishes gold) i nekoliko stabala krušaka, trešnju, višnju, marelicu, dunju, više šljiva i oraha. Dakle jedan manji voćnjak za osobne potrebe. Premda kada je dobar urod ima i previše jabuka. Vaše preporuke za voćarstvo uglavnom počinju sa: u intenzivnim nasadima jabuka… Preporuke su pred svaku jaču kišu i uglavnom su protiv fuzikaldije i pepelnice. S obzirom na sorte jabuke imam obadva problema. Kako sam vikendaš, sve se svodi na tretiranja vikendima. Na ideredu imam na pupovima dosta pepelnice. Prijašnjih godina sam skidala ručno izboje i spaljivala, uz tretiranje anvilom i cromosulom. Ove godine zaraza se pokazala vrlo rano i puno jače. Tako da skidanje ručno nisam uspjela primijeniti na 20 jabuka u punom razvoju. Špricala sam jačom koncentracijom cromosula kako je preporučeno (tražila sam preporuke za taj problem). Sada su grane nastavile s rastom a zaraženi dio listova se suši. Što mogu očekivati slijedeće sezone i kako da preveniram pepelnicu. Delishes je osjetljivi na fuzikaldiju (30 tak stabala) , i samo jedno propušteno špricanje (pokvarila se motorna šprica) i već imam vidljivu zarazu, ne pretjeranu ali se već vide na pojedinim plodovima a i listovi su s manjim flekama. Kada su najjače zaraze fuzikaldije i pepelnice (da li ovise o klimatskim uvjetima ili prema dinamici rasta voćke?)? Naime 12 špricanja u sezoni je zahtjevno za vikendaša. Osim toga ne želim previše tretiranja fungicidima. Da li je mogući uzgoj bez fungicida i što se može očekivati u voćnjaku. Da li navedene zaraze samo smanjuju urod i kvalitetu plodova ili mogu trajno djelovati na voćku (stablo)? Kada je urod veliki onda ne znam što s jabukama. Dijelim i radim ocat, a ne znam što s ostatkom.


Odgovor (datum: 17.06.2008.)

Zaraza uzročnicima  bolesti na voćkama uvelike ovisi o vremenskim uvjetima. U kišnijim godinama bolesti predstavljaju veći problem i potrebno je više zaštita. Ako zaštitu voćaka vršite isključivo vikendom, u pojedinim godinama morate računati na značajnije štete. Uzgoj bez fungicida je moguć ako u mješovitom voćnjaku imate sorte tolerantne na najznačajnije bolesti određene voćne vrste. Kod osjetljivih  sorti u nepovoljnim uvjetima i bez zaštite morate računati na štete.

Uzročnici bolesti, osim što smanjuju urod i kavlitetu plodova, iscrpljuju voćku te je ona podložnija zimskom smrzavanju. Jak napad pojedinih uzročnika bolesti može prouzročiti i potpuno propadanje voćke.

Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@hzpss.hr

 

Pitanje postavljeno 11.06.2008.

Na imanju imam prekrasan veliki orah. Osim ploda kojega imam veću korist mi je njegova veličina i hlad koji mi pravi. Već duži niz godina u deblo „nastanili" su se mravi. Pokušao sam s pojedinim dostupnim insekticidima ali bez uspjeha. Toliki je jak napad da su ove godine listovi desetkovani mali i zakržljali. Isto sam primijetio i na nekim starim šljivama.


Odgovor (datum: 11.06.2008.)

Mravi koje nalazite na voćkama nisu problem i ne rade štetu. Oni su prisutni zato što sakupljaju mednu rosu koju izlučuju lisne uši. Vaš su problem zapravo lisne uši koje bi trebali suzbijati insekticidima i to ukoliko lisne uši kovrčaju list, obavezno treba koristiti sistemični insekticid.

Za suzbijanje lisnih uši na šljivi možete upotrijebiti Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid i sl.

Lisne uši na orahu rijetko čine značajnu štetu, a zbog visine starih stabala vrlo je teško izvršiti kavlitetnu zaštitu.

Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@hzpss.hr

 

Pitanje postavljeno 13.05.2008.

Imam slučaj jakog napada kovrčavosti breskve te molim za savjet je li išta moguće učiniti sada kad su plodovi već (bogato) zametnuti, a napad bolesti je izrazit.


Odgovor (datum: 13.05.2008.)

Nažalost, kad su vidljivi znakovi kovrčavosti nije moguće primjenom fungicida "ozdraviti" breskve. Kovrčavi listovi će se osušiti i otpasti. Ukoliko je napad vrlo jak možete očekivati otpadanje zametnutih plodića te manje cvjetnih pupova u narednoj sezoni, a takve su breskve podložnije i zimskom izmrzavanju. Breskve će nastojati nadomjestiti izgubljene listove razvojem novih listića te im u tome možete pomoći folijarnom prihranom.

Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@hzpss.hr

Pitanje postavljeno 29.04.2008.

Posadio sam mladi vocnjak slijiva kroz razdoblje od 5 godina (500kom). Sadio sam svake godine koliko sam bio u financijskoj mogućnosti jer nisam bio upućen u poticaje! Sada me zanima kojim sredstvom spricati sljivu protiv monilije (suhih grancica) i kada? Uzeo sam Ronilan DF. Odgovara li on ili treba koristiti neko drugo sredstvo?


Odgovor (datum: 29.04.2008.)

Uzročnik paleži cvijeta i sušenja grančica koštičavih voćaka, a među njima i šljiva, je gljivica Monilinia laxa. Gljivica prezimi u rak ranama zaraženih grančica ili na mumificiranim plodovima koji su ostali visjeti na granama tijekom zime i tu u proljeće stvara obilje konidija. Konidije u cvatnji šljiva, nošene vjetrom i kišom, dospijevaju na cvijet i vrše zarazu. Zaraženi cvjetovi posmeđe i počnu venuti, a gljivica iz njih prodire u grančice te se na njima pojavljuju rane koje smole, a na kraju se i grančice suše. Širenju bolesti pogoduje kišovito vrijeme tijekom cvatnje. Sve sorte šljiva nisu jednako osjetljive, a među osjetljivije spada sorta Stanley. Moguća je i zaraza plodova, ali isključivo putem rana koje nastaju zbog pucanja plodova, mehaničkih oštećenja ili oštećenja od insekata.

Kemijske mjere zaštite prvode se u cvatnji šljiva. Prvo prskanje u početku cvatnje (kada je otvoreno 10% cvjetova) pripravcima Baycor DC 300, Folicur EW 250, Folicur WP 25, Ronilan DF, Konker, Bavistin FL ili Teldor SC 500. Ako je tijekom cvatnje kišovito vrijeme, prskanje je potrebno ponoviti još jednom.

Osim kemijskih mjera zaštite, obavezno treba vršiti i agrotehničke mjere zaštite: zaražene izboje odrezati i odstraniti iz nasada, prilikom zimske rezidbe ostraniti sve mumificirane plodove koji su ostali na stablu te izbalansirati gnojidbu dušikom. Kod podizanja novih nasada nije poželjno osjetljive sorte saditi na vlažne i neprozračne položaje.

Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@hzpss.hr

 

Pitanje postavljeno 10.04.2008.

U nekim upustvima određenog preparata za zaštitu stoji napomena… u koncentraciji od 0,3-0,5% 30-50 ml sredstava u 100 litara vode… uz utrošak 1500-2000 l/ha. Odnosno koliko puta smanjim količinu vode za toliko puta povećavam količinu preparata, a šta ako u upustvu stoji samo postotak količine preparata a nestoji količina utroška vode, da li onda da se držim postotka ili … Imam hektar jabuka i trošim do 500 litara vode.


Odgovor (datum: 10.04.2008.)

Pojedini proizvođači u uputama priloženim uz pesticide navode koncentraciju pripravka i uz nju preporučeni utrošak tekućine po hektaru. Ukoliko vi atomizerom trošite manje vode od preporučenog utroška, koliko puta smanjite utrošak vode toliko puta treba povećati koncentraciju pripravka. Samo na taj način će doza djelatne tvari po jedinici lisne površine nasada ostati ista.

Najviše problema imaju proizvođači kada u uputi piše samo koncentracija bez preporučenog utroška vode. U praksi se vrlo često griješi i pridržava preporučene koncentracije bez obzira trošimo li 200 ili 2000 litara vode po hektaru. I tu bi se trebalo pridržavati pravila: koliko puta smanjimo utrošak vode - toliko puta povećamo koncentraciju. No, sada dolazimo do pitanja: koliki bi trebao biti utrošak vode? To ovisi o voćnoj vrsti, starosti nasada, gustoći sadnje, uzgojnom obliku, visini i bujnosti krošnje. Volumen krošnje se mijenja i tijekom vegetacijske sezone pa bi se i optimalni utrošak vode trebao mijenjati.

Obzirom da ste vi u svom pitanju naveli samo da imate 1 ha jabuka mogu vam dati samo okvirne smjerinice. Do cvatnje možete u izračunu doze koristiti preporučeni utrošak od 1000 litara, a nakon cvatnje 1500-2000 litara. Ako trošite manje vode, normalno je da morate povećati koncentraciju.

Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@hzpss.hr

Pitanje postavljeno 29.02.2008.

Poštovani, u veljači 2008. sam posadila 600 kom višnje. Koje mjere zaštite je potrebno provesti u prvoj vegetaciji višnje? Poslije prve rezidbe (prikraćivanje) je li dobro obaviti i prskanje Cu preparatima, npr. Crvenim uljem? Koliko vode po jednoj mladoj sadnici treba upotrijebiti za uspješno "kupanje" mlade voćke?


Odgovor (datum: 29.02.2008.)

U prvoj vegetaciji višnje potrebno je obavljati zaštitu od šupljikavosti lista (Stigmina carpophila) i kozičavosti višnje (Blumeriella jaapii). Za zaštitu od šupljikavosti lista kod nas su registrirani pripravci na osnovi bakra te organski fungicidi na osnovi ditianona (Delan) i kaptana (Captan, Merpan, Stoper). Zaštitu od kozičavosti lista možete obaviti pripravcima na bazi bitertanola (Baycor) ili mankozeba (Dithane M-45, Pinozeb M-45, Star 80 i sl.). Ukoliko se na jačim sadnicama pojave cvjetovi, u vrijeme cvatnje dajte prednost pripravku na bazi bitertanola jer daje zaštitu i od paleži cvijeta i sušenja grančica (Monilinia laxa). Broj i rokovi tretiranja ovise o vremenskim prilikama te je najbolje da tijekom vegetacije budete u kontaktu s najbližim savjetnikom za zaštitu bilja.

Osim bolesti, vodite računa i o štetnicima. Na mladim se višnjama nerijetko nađu štetne gusjenice koje oštećuju listove, a treba voditi računa i o crnoj trešnjinoj uši (Myzus cerasi). Zaštita od štetnika obavlja se samo ako su oni prisutni na voćkama!

Nakon prikaračivanja, a prije kretanja vegetacije dobro je obaviti prskanje bakrenim pripravkom.

Utrošak vode kod prskanja ovisi o visini vaših sadnica (kasnije o volumenu krošnje) i aplikaciji. Ako u prvoj godini zaštitu namjeravate raditi ručnom prskalicom najbolje je da sami čistom vodom provjerite koliko sadnica možete poprskati jednom litrom vode. U voćnjacima u Podravini za 100 sadnica višanja utrošeno je oko 5,5 litara vode ručnom prskalicom, odnosno oko 18 litara vode atomizerom zbog vrlo velikog gubitka između sadnica.

Zeljkica.Ostrkapa-Medjurecan@hzpss.hr

 

Pitanje postavljeno 13.02.2008.

Kada mogu primjeniti herbicid tena za zaštitu od korova u ozimom ječmu i pšenici, u kojoj mjeri na 1 jutro i kada početi s prihranom istih te u kojoj količini?


Odgovor (datum: 13.02.2008.)

Pripravak Tena može se koristiti u ozimom ječmu i pšenici od faze 2-3 lista pa sve do kraja busanja tako da pazite da vam korovi ne prođu fazu veću od 3-4 listića. Doza je 0,86 kg/kj. Primjeniti herbicid možete čim prestanu opasnosti od jutarnjih mrazeva (dakle  kada noćne temperature budu oko 1 C.

Jadranka.Berić@hzpss.hr

Pitanje postavljeno 01.02.2008.

Može li se kaustična soda koristiti za suzbijanje kruškine buhe?


Odgovor (datum: 01.02.2008.)

Kaustična soda u Hrvatskoj nije registrirana za tu namjenu niti raspolažemo o podacima o njenoj primjeni u praksi i učinkovitosti te Vam ju stoga ne možemo preporučiti.

Da biste spriječili obilno lučenje medne rose i mogućnost da se na nju nasele gljive čađavice potrebno je pravovremeno suzbiti ličinke kruškine buhe. Rokove suzbijanja kruškine buhe s preporučenim sredstvima za zaštitu bilja tijekom proljeća i ljeta potražite na našoj web stranici (izbornik: PREPORUKE) ili se javite savjetniku za zaštitu bilja u najbližoj ispostavi Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@hzpss.hr

 

Pitanje postavljeno 01.02.2008.

Je li crveno ulje registrirano za tretiranje kupina?


Odgovor (datum: 01.02.2008.)

Crveno ulje je u Hrvatskoj registrirano za zimsko tretiranje voćaka protiv šljivine štitaste uši, zimskih jaja lisnih uši, kruškine buhe i crvenog voćnog pauka te kovrčavosti lista breskve, šupljikavosti lista koštičavih voćaka, krastavosti jabuke i kruške, zimskih jaja crvenog pauka i crne pjegavosti na vinovoj lozi. Na svim navedenim kulturama ja njegova primjena dozvoljena.

Crveno ulje trenutno nije registrirano na kupini, a nije bilo niti do sada.

Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@hzpss.hr


Pitanje postavljeno 23.01.2008.

Poštovani, zanima me na koji način bakrena sredstva djeluju u zaštiti protiv kovrčavosti lista breskve. odnosno da li sprečavaju širenje konidija uzročnika bolesti u kišnom razdoblju ili već uništavaju prezimljeni oblik micelija gljive uzročnika bolesti?


Odgovor (datum: 23.01.2008.)

Zaraza breskve uzročnikom kovrčavosti lista breskve (Taphrina deformans) moguća je samo na mladom, nediferenciranom tkivu uz dovoljno kiše. Tada dolazi do klijanja konidija i njihove izravne penetracije u tkivo ili infekcione hife prodiru kroz pući. Prema tome, kritično razdoblje  za infekciju breskve je od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška, a za ostvarivanje infekcije je (uz prisustvo uzročnika bolesti) potrebna i kiša. Uloga fungicida na osnovi bakra je da spriječi prodiranje infekcione hife u nediferencirano  tkivo breskve. Obzirom da mu je djelovanje preventivno, odnosno ne može stopirati ostvarenu infekciju, potrebno ga je primijeniti neposredno prije uvjeta za infekciju. Jednostavnije rečeno, zaštitu breskve od kovrčavosti lista fungicidima  na osnovi bakra treba obaviti u fazi bubrenja pupova prije najavljene kiše.

Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@hzpss.hr

Pitanje postavljeno 18.01.2008.

Kako se upotrebljava Bijelo ulje u toku vegetacije kod bresaka i ostalih vocaka. Moze li biti toksično za zelenu lisnu masu, ili ga koristiti samo za zimsko tretiranje. Ako moze, moze li se kombinirati sa sumporom. Vazna su mi i saznanja o kaolinu kao zastitnom sredstvu.


Odgovor (datum: 18.01.2008.)

Osim u vrijeme mirovanja vegetacije, bijelo ulje se koristi i u ljetnim tretiranjima višegodišnjih nasada i to protiv štitastih i lisnih uši te crvenog voćnog pauka na jabuci, kruški, šljivi, maslini, agrumima, vinovoj lozi i oleanderu. Na kruški se koristi i u suzbijanju kruškine buhe. Prilikom primjene Bijelog ulja potrebno je pridržavati se upute proizvođača te izbjegavati tretiranje biljaka oslabljenih dužom sušom. Nije dozvoljeno miješanje s pripravcima na osnovi sumpora.

2. kaolin kao zaštitno sredstvo

Tretiranjem biljaka otopinom kaolina na površini listova i plodova se stvara tanki film navedene tvari (sitna prašina) koji djeluje kao fizička barijera između biljnog materijala i štetnika. Prema istraživanjima provedenim u Americi, kaolin ima repelentno djelovanje (odbija štetnike) i ometa odlaganje jaja. U svijetu postoje registrirana zaštitna sredstva na osnovi kaolina (Surround WP, Cutisan, Kaolin), a koriste se u suzbijanju i kontroli kruškine buhe, savijača lista i pupa, breskvinog savijača, prve generacije jabukovog savijača, maslinine muhe, nekoliko mikoza i bakterioza. Osim toga, kaolin se koristi i u kozmetici plodova jabuke (smanjuje pojavu mrežavosti na Zlatnom delišesu), a navodno smanjuje i pojavu sunčanih ožegotina na plodovima. O učinkovitosti kaolina je teško govoriti jer nema mnogo iskustava. Prema mojim saznanjima, u Hrvatskoj se za sada koristi samo u istraživačke svrhe.

Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@hzpss.hr

 

Pitanje postavljeno 12.10.2007.

Nisam neki veliki poljoprivrednik ili voćar, naime imam samo desetak sadnica kupine, ali na njima se pojavila neka bolest već drugu godinu zaredom. Bolest se najviše očituje kad kupine krenu u rod, ti rodni izdanci se jednostavno posuše. Inače na listovima s donje strane imaju žute točkice, i isto tako po stabljikama se vide napuknuća žute boje, te kasnije listovi pocrvene. Molio bih Vas za savjet koje zaštitno sredstvo i kada da upotrijebim kako bih iskorijenio ovu bolest?


Odgovor (datum: 12.10.2007.)

Najvažnijim uzročnikom sušenja izdanaka kupina smatra se gljivična bolest purpurno crvena palež izdanaka kupina (Didymella applanata) te je upravo ona najvjerojatnije uzrokovala sušenje  izdanaka vaših kupina. Simptome ove bolesti možete na jednogodišnjim izdancima uočiti još u rano ljeto u vidu ovalnih pjega koje su u početku tamnozelene, a kasnije poprimaju prpurnocrvenu boju. Obično se nalaze u pazušcu peteljke lista te uz pupove, a najprije je zahvaćena donja trećina izdanaka. Tijekom godine se pjege šire i do jeseni mogu obuhvatiti dio izdanka između dva nodija. Tijekom zime središnji dio pjege poprima srebrnosivu boju i na njoj se stvaraju male crne točkice - plodišta gljive. Da bi smanjili štete u svom kupinjku potrebno je:


  • nakon berbe odrezati i spaliti sve izdanke koji su dali rod i sve zaražene izdanke

  • omogućiti što bolju prozračnost u nasadu

  • smanjiti broj izdanaka po grmu (max. 3-4 izdanka)

  • suzbijati korove tijekom vegetacije


U Hrvatskoj nema registriranih fungicida za suzbijanje ove bolesti, a u svijetu se za tu namjenu preporučaju pripravci na osnovi bakra, kaptana, propineba, mankozeba, metirama, ditianona, diklofluanida, tolilfluanida i trifloksistrobina. Bakreni pripravci se primjenjuju u jesen i u proljeće nakon obavljene rezidbe u fazi bubrenja pupova, a ostali tijekom vegetacije nakon što mladi izdanci narastu 15-20 cmm. Navedeni pripravci su preventivni te ih je potrebno primijeniti dan ili dva prije najavljenih oborina.

Pojava "žutih točkica s donje strane lista i napuknuća žute boje na stabljikama" simptom je druge bolesti. Riječ je o žutoj rđi kupine čiji je uzročnik gljivica Kuehneola uredinis. Prvi simptomi na izdancima pojavljuju se u svibnju, a na naličju listova tijekom lipnja i srpnja. Zaštita fungicidima obavlja se od pojave prvih simptoma, a ovisno o vrmenskim uvjetima potrebno je 2 do 5 prskanja tijekom sezone. U svijetu se za ovu namjenu preporučaju pripravci na osnovi bitertanola, miklobutanila, tebukonazola, triforina i penkonazola uz dodatak mankozeba,  kaptana ili  tolilfluanida.

Zeljkica.Ostrkapa-Medjurecan@hzpss.hr

Pitanje postavljeno 03.10.2007.

Imamo njivu na kojoj je zasijan kukuruz i na kojemu je iznikla gusta ambrozija. Na proljeće bi tu željeli sijati zob. Koje sredstvo možemo primijeniti nakon sjetve u zobi da suzbijemo ovu ambroziju ili koji bi nam drugi način preporučili da se riješimo ovog korova do proljetne sjetve?


Odgovor (datum: 03.10.2007.)

U Hrvatskoj od registriranih sredstva za suzbijanje korova u zobi imamo:


  • Astix

  • Optica koji se koriste u dozaciji od 2 l/ha i trebali bi na zadovoljavajući način riješiti problem ambrozije u zobi. Osim toga polučuju dobro djelovanje na priljepaču, mišjakinju, lobodu.


Problem je ova dva pripravka pronaći u poljoapotekama.

Pripravci na bazi fluroksipira: Starane 250, Patrol, Tomogan 250 EC, Comet i dr. koriste se u dozaciji 0,4-0,8 l/ha, dobro djeluju na mišjakinju, priljepaču, mrtvu koprivu, dvornike te višegodišnje korove slak, osjak, štavljak.Ovi herbicidi  slabije djeluju na ambroziju i kamilicu, dakle kod jake zakorovljenosti ovim korovima, neće dati zadovoljavajući rezultat.

Najbolji učinak postići ćete pripravkom Fox koji se koristi u dozi od 1-1,5 l/ha i ima najširi spektar od gore navedenih pripravaka. Ukoliko ne nađete taj pripravak u poljoapotekama po spektru je sličan preparat Vega koji se koristiu istoj dozi. Primjenom ova posljednja dva pripravka suzbit ćete i višegodišnje korove: slak, osjak.

Svi ovi herbicidi koriste se nakon nicanja zobi i korova. Dakle prije upotrebe herbicida obavezno pročitati uputu o primjeni.

Jadranka.Beric@hzpss.hr

 

Pitanje postavljeno 02.10.2007.

Čupajuči krastavac u plasteniku primjetio sam nematodu na korijenu. Nisam siguran što činiti. Da li odmah izbaciti biljke van plastenika ili će nematoda uginuti na suncu dok se suši viseći u plasteniku?


Odgovor (datum: 02.10.2007.)

Potrebno je sve biljke krastavaca izbaciti van iz plastenika. Nematode u korijenu biljke koja je isčupana i izložena suncu uglavnom će uginuti a postoji mogućnost i prelaska u anabiozu. Veći problem su nematode u tlu. Najbolje je laboratorijski utvrditi prisutnost  u biljnom materijalu  i
tlu. Termička sterilizacija ili uporaba nematocida su mogućnosti suzbijanja nematoda u zaštićenom prostoru.

Mara.Maglic@hzpss.hr

 

Pitanje postavljeno 28.09.2007.

Da li HZPSS prati pojavu i kretanje štetnika kupine, posebno malininog prstenara i gdje se ti podaci mogu pronači? Najljepše zahvaljujem.


Odgovor (datum: 28.09.2007.)

Odjel HZPSS-a za zaštitu bilja prati nekoliko štetnika u voćarstvu različitim metodama (feromoni, ljepljive ploče i sl.). Međutim pojavu i let malininog prstenara ne pratimo niti za sada za to ne postoje sredstva tipa feromona. Pojavu i napad malininog prstenara pratimo isključivo vizualnim zapažanjem direktno u voćnjaku i u skladu s tim preporučujemo mjere zaštite.

S tim u svezi bilo bi najbolje da kontaktirate kolegicu specijalistu za zaštitu bilja u vašoj županiji te da zajednički pregledate voćnjak.

Ante.Marić@hzpss.hr

 

Pitanje postavljeno 19.06.2007.

Frka, šta kad ervinija zahvati skoro cijeli voćnjak? Je li moguće prskanje s nekim od sredstava (i s kojim) s obzirom na fazu razvoja plodova? U osjetljivim sortama ne vidim Idared, a kod mene je on najugroženiji. Unaprijed zahvalan, Vlado Pozdrav iz D. Miholjca!


Odgovor (datum: 19.06.2007.)

Bez obzira zahvati li bakterijska palež manji ili veći dio voćnjaka, mjere zaštite su iste. U ovo vrijeme možete obaviti samo preventivne mehaničke mjere zaštite: odstranjivanje zaraženih izboja rezom 30 cm ispod prijelaza bolesnog u zdravo tkivo kod jabuke, odnosno 50 cm kod kruške. Odrezane dijelove biljaka stavljajte u plastične vreće (zaražene dijelove biljke ne bacati na tlo!) iznesite iz voćnjaka i zajedno s vrećom spalite.

Pri rezidbi je potrebno dezinficirati alat i rane učinjene rezom. Rane na voćkama premažite 3%-tnom otopinom pripravka na osnovi bakra, a alat možete dezinficirati etilnim alkoholom, varikinom, Menno Floradesom, formaldehidom i dr.

Ukoliko je Vaš voćnjak na podlozi MM106, bolje je ovu mjeru odgoditi do zime. Zaražene izboje i tada možete vrlo lako prepoznati jer s njih neće otpasti lišće.

Preventivne kemijske mjere zaštite (prskanjem) od bakterijske paleži provode se u početku vegetacije primjenom pripravaka na osnovi bakra u dozama koje koristimao za suzbijanje krastavosti jabuke te u cvatnji primjenom 5-10 puta manjih koncentracija bakra ili pripravcima na bazi fosetila (Aliette).

U ovoj fazi (rast plodova jabuke)  niti jedno zaštitno sredstvo, antibiotik ili dezinficiens nema dozvolu za primjenu prskanjem. 

U  voćnjacima s bakterijskom paleži treba posebnu pozornost posvetiti i agrotehničkim mjerama. Osobito je važno spriječiti prebujni rast (balansirana gnojidba dušikom, izbjegavati oštru rezidbu u mirovanju vegetacije). Može se koristiti regulataor razvoja Regalis (u fazi kad mladice dosegnu dužinu 5-10 cmm) koji će skratiti internodije (smanjiti porast izboja). Ovaj pripravak ne djeluje direktno na bakteriju Erwinia amylovora već inducira otpornost biljke i smanjuje mogućnost zaraze izboja.

Sorta Idared spada u skupinu jako osjetljivih sorata.

Zeljkica.Ostrkapa-Medjurecan@hzpss.hr

 

Pitanje postavljeno 02.06.2007.

Pročitao sam na netu da se puzevi golaći uspjesno eliminiraju pomoću parazita-nematoda. Molim vas ako biste me mogli uputiti kako da dođem do tog parazita i da li mi mozete reći kako on djeluje na vinogradarske puzeve. Unaprijed zahvaljujem, Robert Vukčević, Sisak


Odgovor (datum: 02.06.2007.)

Pripravke koje spominjete mogu se nabaviti u Nizozemskoj proizvodi ih tvrtka Kopert. Uvoznik Kopertovih proizvoda za Hrvatsku je tvrtka Colić - trade, njihov broj telefona je 023-383-869.


mr. sc. Lada Bičak, načelnica Odjela za zaštitu bilja
Lada.Bicak@hzpss.hr

Pitanje postavljeno 02.06.2007.

Molim vas da mi pošaljete liste pesticida (zelenu, žutu, crvenu) koji se koriste kod integrirane zaštite vinograda i voćnjaka. Unaprijed hvala! stjepan.vecek@trgocentar.com


Odgovor (datum: 02.06.2007.)

Danas se te liste vise ne koriste pa Vam ih nismo u mogucnosti poslati.

mr. sc. Lada Bicak, načelnica Odjela za zaštitu bilja
e-mail:
Lada.Bicak@hzpss.hr

Pitanje postavljeno 30.05.2007.

Molim vas da mi podrobnije objasnite bakterijsku palež i kako to suzbiti jer se pojavila u mom voćnjaku jabuke a čujem od kolega da i oni imaju velikih problema. Hvala.


Odgovor (datum: 30.05.2007.)

Kada se pojavi bakterijska palež potrebno je zaražene izboje orezati na način da se najmanje 20 cm reže u zdravo tkivo. Alat kojim obavljate rezidbu potrebno je dezinficirati nakon svakog reza alkoholom, varikinom ili drugim sredstvima za dezinfekciju. Ako je zaraženo deblo potrebno je izvaditi cijelu voćku.

Sve orezane biljne dijelove ne bacati na tlo već stavljati u najlonske vreče ili traktorske prikolice pokrivene folijom. Sav orezani materijal zajedno s folijom potrebno je spaliti.

Sve rane od reza potrebno je dezinficirati 3 % otopinom jednog od bakrenih pripravaka. Ne prskati čitavu krošnju jer će izazvati fitotoksičnost.


mr. sc. Lada Bičak, načelnica Odjela za zaštitu bilja
e-mail:
Lada.Bicak@hzpss.hr

Novo na našem webu
Savjeti, 01.09.2014.
Protupožarne prometnice na kršu
Savjeti, 25.08.2014.
Azijske strizibube (Zvjezdano nebo) Anoplophora sp.
Savjeti, 25.08.2014.
Pinija ili Pinj (Pinus pinea L.)
Savjeti, 25.08.2014.
Prve plantaže Paulownie (Paulownia spp.) u Hrvatskoj
Savjeti, 25.08.2014.
Radovi na nasadima božićnih drvaca u srpnju i kolovozu
Zakonodavstvo, 22.08.2014.
Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom
Zakonodavstvo, 22.08.2014.
Pravilnik o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom u 2014. godini
Zakonodavstvo, 22.08.2014.
Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom - kočom