Zaraza uzročnicima bolesti na voćkama uvelike ovisi o vremenskim uvjetima. U kišnijim godinama bolesti predstavljaju veći problem i potrebno je više zaštita. Ako zaštitu voćaka vršite isključivo vikendom, u pojedinim godinama morate računati na značajnije štete. Uzgoj bez fungicida je moguć ako u mješovitom voćnjaku imate sorte tolerantne na najznačajnije bolesti određene voćne vrste. Kod osjetljivih sorti u nepovoljnim uvjetima i bez zaštite morate računati na štete.
Uzročnici bolesti, osim što smanjuju urod i kavlitetu plodova, iscrpljuju voćku te je ona podložnija zimskom smrzavanju. Jak napad pojedinih uzročnika bolesti može prouzročiti i potpuno propadanje voćke.
Mravi koje nalazite na voćkama nisu problem i ne rade štetu. Oni su prisutni zato što sakupljaju mednu rosu koju izlučuju lisne uši. Vaš su problem zapravo lisne uši koje bi trebali suzbijati insekticidima i to ukoliko lisne uši kovrčaju list, obavezno treba koristiti sistemični insekticid.
Za suzbijanje lisnih uši na šljivi možete upotrijebiti Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid i sl.
Lisne uši na orahu rijetko čine značajnu štetu, a zbog visine starih stabala vrlo je teško izvršiti kavlitetnu zaštitu.
Nažalost, kad su vidljivi znakovi kovrčavosti nije moguće primjenom fungicida "ozdraviti" breskve. Kovrčavi listovi će se osušiti i otpasti. Ukoliko je napad vrlo jak možete očekivati otpadanje zametnutih plodića te manje cvjetnih pupova u narednoj sezoni, a takve su breskve podložnije i zimskom izmrzavanju. Breskve će nastojati nadomjestiti izgubljene listove razvojem novih listića te im u tome možete pomoći folijarnom prihranom.
Uzročnik paleži cvijeta i sušenja grančica koštičavih voćaka, a među njima i šljiva, je gljivica Monilinia laxa. Gljivica prezimi u rak ranama zaraženih grančica ili na mumificiranim plodovima koji su ostali visjeti na granama tijekom zime i tu u proljeće stvara obilje konidija. Konidije u cvatnji šljiva, nošene vjetrom i kišom, dospijevaju na cvijet i vrše zarazu. Zaraženi cvjetovi posmeđe i počnu venuti, a gljivica iz njih prodire u grančice te se na njima pojavljuju rane koje smole, a na kraju se i grančice suše. Širenju bolesti pogoduje kišovito vrijeme tijekom cvatnje. Sve sorte šljiva nisu jednako osjetljive, a među osjetljivije spada sorta Stanley. Moguća je i zaraza plodova, ali isključivo putem rana koje nastaju zbog pucanja plodova, mehaničkih oštećenja ili oštećenja od insekata.
Kemijske mjere zaštite prvode se u cvatnji šljiva. Prvo prskanje u početku cvatnje (kada je otvoreno 10% cvjetova) pripravcima Baycor DC 300, Folicur EW 250, Folicur WP 25, Ronilan DF, Konker, Bavistin FL ili Teldor SC 500. Ako je tijekom cvatnje kišovito vrijeme, prskanje je potrebno ponoviti još jednom.
Osim kemijskih mjera zaštite, obavezno treba vršiti i agrotehničke mjere zaštite: zaražene izboje odrezati i odstraniti iz nasada, prilikom zimske rezidbe ostraniti sve mumificirane plodove koji su ostali na stablu te izbalansirati gnojidbu dušikom. Kod podizanja novih nasada nije poželjno osjetljive sorte saditi na vlažne i neprozračne položaje.
Pojedini proizvođači u uputama priloženim uz pesticide navode koncentraciju pripravka i uz nju preporučeni utrošak tekućine po hektaru. Ukoliko vi atomizerom trošite manje vode od preporučenog utroška, koliko puta smanjite utrošak vode toliko puta treba povećati koncentraciju pripravka. Samo na taj način će doza djelatne tvari po jedinici lisne površine nasada ostati ista.
Najviše problema imaju proizvođači kada u uputi piše samo koncentracija bez preporučenog utroška vode. U praksi se vrlo često griješi i pridržava preporučene koncentracije bez obzira trošimo li 200 ili 2000 litara vode po hektaru. I tu bi se trebalo pridržavati pravila: koliko puta smanjimo utrošak vode - toliko puta povećamo koncentraciju. No, sada dolazimo do pitanja: koliki bi trebao biti utrošak vode? To ovisi o voćnoj vrsti, starosti nasada, gustoći sadnje, uzgojnom obliku, visini i bujnosti krošnje. Volumen krošnje se mijenja i tijekom vegetacijske sezone pa bi se i optimalni utrošak vode trebao mijenjati.
Obzirom da ste vi u svom pitanju naveli samo da imate 1 ha jabuka mogu vam dati samo okvirne smjerinice. Do cvatnje možete u izračunu doze koristiti preporučeni utrošak od 1000 litara, a nakon cvatnje 1500-2000 litara. Ako trošite manje vode, normalno je da morate povećati koncentraciju.
U prvoj vegetaciji višnje potrebno je obavljati zaštitu od šupljikavosti lista (Stigmina carpophila) i kozičavosti višnje (Blumeriella jaapii). Za zaštitu od šupljikavosti lista kod nas su registrirani pripravci na osnovi bakra te organski fungicidi na osnovi ditianona (Delan) i kaptana (Captan, Merpan, Stoper). Zaštitu od kozičavosti lista možete obaviti pripravcima na bazi bitertanola (Baycor) ili mankozeba (Dithane M-45, Pinozeb M-45, Star 80 i sl.). Ukoliko se na jačim sadnicama pojave cvjetovi, u vrijeme cvatnje dajte prednost pripravku na bazi bitertanola jer daje zaštitu i od paleži cvijeta i sušenja grančica (Monilinia laxa). Broj i rokovi tretiranja ovise o vremenskim prilikama te je najbolje da tijekom vegetacije budete u kontaktu s najbližim savjetnikom za zaštitu bilja.
Osim bolesti, vodite računa i o štetnicima. Na mladim se višnjama nerijetko nađu štetne gusjenice koje oštećuju listove, a treba voditi računa i o crnoj trešnjinoj uši (Myzus cerasi). Zaštita od štetnika obavlja se samo ako su oni prisutni na voćkama!
Nakon prikaračivanja, a prije kretanja vegetacije dobro je obaviti prskanje bakrenim pripravkom.
Utrošak vode kod prskanja ovisi o visini vaših sadnica (kasnije o volumenu krošnje) i aplikaciji. Ako u prvoj godini zaštitu namjeravate raditi ručnom prskalicom najbolje je da sami čistom vodom provjerite koliko sadnica možete poprskati jednom litrom vode. U voćnjacima u Podravini za 100 sadnica višanja utrošeno je oko 5,5 litara vode ručnom prskalicom, odnosno oko 18 litara vode atomizerom zbog vrlo velikog gubitka između sadnica.
Pripravak Tena može se koristiti u ozimom ječmu i pšenici od faze 2-3 lista pa sve do kraja busanja tako da pazite da vam korovi ne prođu fazu veću od 3-4 listića. Doza je 0,86 kg/kj. Primjeniti herbicid možete čim prestanu opasnosti od jutarnjih mrazeva (dakle kada noćne temperature budu oko 1 C.
Kaustična soda u Hrvatskoj nije registrirana za tu namjenu niti raspolažemo o podacima o njenoj primjeni u praksi i učinkovitosti te Vam ju stoga ne možemo preporučiti.
Da biste spriječili obilno lučenje medne rose i mogućnost da se na nju nasele gljive čađavice potrebno je pravovremeno suzbiti ličinke kruškine buhe. Rokove suzbijanja kruškine buhe s preporučenim sredstvima za zaštitu bilja tijekom proljeća i ljeta potražite na našoj web stranici (izbornik: PREPORUKE) ili se javite savjetniku za zaštitu bilja u najbližoj ispostavi Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Crveno ulje je u Hrvatskoj registrirano za zimsko tretiranje voćaka protiv šljivine štitaste uši, zimskih jaja lisnih uši, kruškine buhe i crvenog voćnog pauka te kovrčavosti lista breskve, šupljikavosti lista koštičavih voćaka, krastavosti jabuke i kruške, zimskih jaja crvenog pauka i crne pjegavosti na vinovoj lozi. Na svim navedenim kulturama ja njegova primjena dozvoljena.
Crveno ulje trenutno nije registrirano na kupini, a nije bilo niti do sada.
Zaraza breskve uzročnikom kovrčavosti lista breskve (Taphrina deformans) moguća je samo na mladom, nediferenciranom tkivu uz dovoljno kiše. Tada dolazi do klijanja konidija i njihove izravne penetracije u tkivo ili infekcione hife prodiru kroz pući. Prema tome, kritično razdoblje za infekciju breskve je od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška, a za ostvarivanje infekcije je (uz prisustvo uzročnika bolesti) potrebna i kiša. Uloga fungicida na osnovi bakra je da spriječi prodiranje infekcione hife u nediferencirano tkivo breskve. Obzirom da mu je djelovanje preventivno, odnosno ne može stopirati ostvarenu infekciju, potrebno ga je primijeniti neposredno prije uvjeta za infekciju. Jednostavnije rečeno, zaštitu breskve od kovrčavosti lista fungicidima na osnovi bakra treba obaviti u fazi bubrenja pupova prije najavljene kiše.
Osim u vrijeme mirovanja vegetacije, bijelo ulje se koristi i u ljetnim tretiranjima višegodišnjih nasada i to protiv štitastih i lisnih uši te crvenog voćnog pauka na jabuci, kruški, šljivi, maslini, agrumima, vinovoj lozi i oleanderu. Na kruški se koristi i u suzbijanju kruškine buhe. Prilikom primjene Bijelog ulja potrebno je pridržavati se upute proizvođača te izbjegavati tretiranje biljaka oslabljenih dužom sušom. Nije dozvoljeno miješanje s pripravcima na osnovi sumpora.
2. kaolin kao zaštitno sredstvo
Tretiranjem biljaka otopinom kaolina na površini listova i plodova se stvara tanki film navedene tvari (sitna prašina) koji djeluje kao fizička barijera između biljnog materijala i štetnika. Prema istraživanjima provedenim u Americi, kaolin ima repelentno djelovanje (odbija štetnike) i ometa odlaganje jaja. U svijetu postoje registrirana zaštitna sredstva na osnovi kaolina (Surround WP, Cutisan, Kaolin), a koriste se u suzbijanju i kontroli kruškine buhe, savijača lista i pupa, breskvinog savijača, prve generacije jabukovog savijača, maslinine muhe, nekoliko mikoza i bakterioza. Osim toga, kaolin se koristi i u kozmetici plodova jabuke (smanjuje pojavu mrežavosti na Zlatnom delišesu), a navodno smanjuje i pojavu sunčanih ožegotina na plodovima. O učinkovitosti kaolina je teško govoriti jer nema mnogo iskustava. Prema mojim saznanjima, u Hrvatskoj se za sada koristi samo u istraživačke svrhe.
Najvažnijim uzročnikom sušenja izdanaka kupina smatra se gljivična bolest purpurno crvena palež izdanaka kupina (Didymella applanata) te je upravo ona najvjerojatnije uzrokovala sušenje izdanaka vaših kupina. Simptome ove bolesti možete na jednogodišnjim izdancima uočiti još u rano ljeto u vidu ovalnih pjega koje su u početku tamnozelene, a kasnije poprimaju prpurnocrvenu boju. Obično se nalaze u pazušcu peteljke lista te uz pupove, a najprije je zahvaćena donja trećina izdanaka. Tijekom godine se pjege šire i do jeseni mogu obuhvatiti dio izdanka između dva nodija. Tijekom zime središnji dio pjege poprima srebrnosivu boju i na njoj se stvaraju male crne točkice - plodišta gljive. Da bi smanjili štete u svom kupinjku potrebno je:
nakon berbe odrezati i spaliti sve izdanke koji su dali rod i sve zaražene izdanke
omogućiti što bolju prozračnost u nasadu
smanjiti broj izdanaka po grmu (max. 3-4 izdanka)
suzbijati korove tijekom vegetacije
U Hrvatskoj nema registriranih fungicida za suzbijanje ove bolesti, a u svijetu se za tu namjenu preporučaju pripravci na osnovi bakra, kaptana, propineba, mankozeba, metirama, ditianona, diklofluanida, tolilfluanida i trifloksistrobina. Bakreni pripravci se primjenjuju u jesen i u proljeće nakon obavljene rezidbe u fazi bubrenja pupova, a ostali tijekom vegetacije nakon što mladi izdanci narastu 15-20 cmm. Navedeni pripravci su preventivni te ih je potrebno primijeniti dan ili dva prije najavljenih oborina.
Pojava "žutih točkica s donje strane lista i napuknuća žute boje na stabljikama" simptom je druge bolesti. Riječ je o žutoj rđi kupine čiji je uzročnik gljivica Kuehneola uredinis. Prvi simptomi na izdancima pojavljuju se u svibnju, a na naličju listova tijekom lipnja i srpnja. Zaštita fungicidima obavlja se od pojave prvih simptoma, a ovisno o vrmenskim uvjetima potrebno je 2 do 5 prskanja tijekom sezone. U svijetu se za ovu namjenu preporučaju pripravci na osnovi bitertanola, miklobutanila, tebukonazola, triforina i penkonazola uz dodatak mankozeba, kaptana ili tolilfluanida.
U Hrvatskoj od registriranih sredstva za suzbijanje korova u zobi imamo:
Astix
Optica koji se koriste u dozaciji od 2 l/ha i trebali bi na zadovoljavajući način riješiti problem ambrozije u zobi. Osim toga polučuju dobro djelovanje na priljepaču, mišjakinju, lobodu.
Problem je ova dva pripravka pronaći u poljoapotekama.
Pripravci na bazi fluroksipira: Starane 250, Patrol, Tomogan 250 EC, Comet i dr. koriste se u dozaciji 0,4-0,8 l/ha, dobro djeluju na mišjakinju, priljepaču, mrtvu koprivu, dvornike te višegodišnje korove slak, osjak, štavljak.Ovi herbicidi slabije djeluju na ambroziju i kamilicu, dakle kod jake zakorovljenosti ovim korovima, neće dati zadovoljavajući rezultat.
Najbolji učinak postići ćete pripravkom Fox koji se koristi u dozi od 1-1,5 l/ha i ima najširi spektar od gore navedenih pripravaka. Ukoliko ne nađete taj pripravak u poljoapotekama po spektru je sličan preparat Vega koji se koristiu istoj dozi. Primjenom ova posljednja dva pripravka suzbit ćete i višegodišnje korove: slak, osjak.
Svi ovi herbicidi koriste se nakon nicanja zobi i korova. Dakle prije upotrebe herbicida obavezno pročitati uputu o primjeni.
Potrebno je sve biljke krastavaca izbaciti van iz plastenika. Nematode u korijenu biljke koja je isčupana i izložena suncu uglavnom će uginuti a postoji mogućnost i prelaska u anabiozu. Veći problem su nematode u tlu. Najbolje je laboratorijski utvrditi prisutnost u biljnom materijalu i
tlu. Termička sterilizacija ili uporaba nematocida su mogućnosti suzbijanja nematoda u zaštićenom prostoru.
Odjel HZPSS-a za zaštitu bilja prati nekoliko štetnika u voćarstvu različitim metodama (feromoni, ljepljive ploče i sl.). Međutim pojavu i let malininog prstenara ne pratimo niti za sada za to ne postoje sredstva tipa feromona. Pojavu i napad malininog prstenara pratimo isključivo vizualnim zapažanjem direktno u voćnjaku i u skladu s tim preporučujemo mjere zaštite.
S tim u svezi bilo bi najbolje da kontaktirate kolegicu specijalistu za zaštitu bilja u vašoj županiji te da zajednički pregledate voćnjak.
Bez obzira zahvati li bakterijska palež manji ili veći dio voćnjaka, mjere zaštite su iste. U ovo vrijeme možete obaviti samo preventivne mehaničke mjere zaštite: odstranjivanje zaraženih izboja rezom 30 cm ispod prijelaza bolesnog u zdravo tkivo kod jabuke, odnosno 50 cm kod kruške. Odrezane dijelove biljaka stavljajte u plastične vreće (zaražene dijelove biljke ne bacati na tlo!) iznesite iz voćnjaka i zajedno s vrećom spalite.
Pri rezidbi je potrebno dezinficirati alat i rane učinjene rezom. Rane na voćkama premažite 3%-tnom otopinom pripravka na osnovi bakra, a alat možete dezinficirati etilnim alkoholom, varikinom, Menno Floradesom, formaldehidom i dr.
Ukoliko je Vaš voćnjak na podlozi MM106, bolje je ovu mjeru odgoditi do zime. Zaražene izboje i tada možete vrlo lako prepoznati jer s njih neće otpasti lišće.
Preventivne kemijske mjere zaštite (prskanjem) od bakterijske paleži provode se u početku vegetacije primjenom pripravaka na osnovi bakra u dozama koje koristimao za suzbijanje krastavosti jabuke te u cvatnji primjenom 5-10 puta manjih koncentracija bakra ili pripravcima na bazi fosetila (Aliette).
U ovoj fazi (rast plodova jabuke) niti jedno zaštitno sredstvo, antibiotik ili dezinficiens nema dozvolu za primjenu prskanjem.
U voćnjacima s bakterijskom paleži treba posebnu pozornost posvetiti i agrotehničkim mjerama. Osobito je važno spriječiti prebujni rast (balansirana gnojidba dušikom, izbjegavati oštru rezidbu u mirovanju vegetacije). Može se koristiti regulataor razvoja Regalis (u fazi kad mladice dosegnu dužinu 5-10 cmm) koji će skratiti internodije (smanjiti porast izboja). Ovaj pripravak ne djeluje direktno na bakteriju Erwinia amylovora već inducira otpornost biljke i smanjuje mogućnost zaraze izboja.
Sorta Idared spada u skupinu jako osjetljivih sorata.
Pripravke koje spominjete mogu se nabaviti u Nizozemskoj proizvodi ih tvrtka Kopert. Uvoznik Kopertovih proizvoda za Hrvatsku je tvrtka Colić - trade, njihov broj telefona je 023-383-869.
Kada se pojavi bakterijska palež potrebno je zaražene izboje orezati na način da se najmanje 20 cm reže u zdravo tkivo. Alat kojim obavljate rezidbu potrebno je dezinficirati nakon svakog reza alkoholom, varikinom ili drugim sredstvima za dezinfekciju. Ako je zaraženo deblo potrebno je izvaditi cijelu voćku.
Sve orezane biljne dijelove ne bacati na tlo već stavljati u najlonske vreče ili traktorske prikolice pokrivene folijom. Sav orezani materijal zajedno s folijom potrebno je spaliti.
Sve rane od reza potrebno je dezinficirati 3 % otopinom jednog od bakrenih pripravaka. Ne prskati čitavu krošnju jer će izazvati fitotoksičnost.
mr. sc. Lada Bičak, načelnica Odjela za zaštitu bilja
e-mail: Lada.Bicak@hzpss.hr
